Stvari za koje mislite da će vas usrećiti… ali neće!
Brdo novca i luksuznih stvari
Definitivno vam je potreban solidan bankovni račun. Istraživanja pokazuju da su ljudi srećniji ako ne moraju da brinu o ispunjavanju osnovnih potreba, kao što su stan, hrana i garderoba. Ali, jasno je da moć novca nije ni približno presudna za potpunu sreću. Osobe sa natprosječnim primanjima, u odnosu na one sa nižim, obično su krajnje napete, sve zbog konstantnog pritiska i jurnjave za uvećavanjem svog bogatstva. U tom slučaju, koliko god se trudili, nikada nećete biti zadovoljni! Zahvaljujući fenomenu „pokretna traka hedonizma“, ljudi su često programirani da teže „nečemu“, a kada to postignu, prerastu ga i tako dalje i dalje… Prirodno je da težimo ka stalnom razvitku, mada je danas taj moderni vid napretka uobličen u sasvim novo značenje. Normalno je da biste svoju garsonjeru mijenjali za trosoban stan sa velikom terasom i divnim pogledom. Ali, ubrzo biste poželjeli da renovirate kupatilo, a onda ne bi imalo smisla da kuhinja ostane stara i neugledna. Potom bi vas sigurno savladala dilema: „A zašto bih ja živjela u stanu, kad je kuća u prestižnom dijelu grada, baš onakva kakvu ima ona opajdara-srećnica, prava stvar za mene?“ U svakom slučaju, nikada nećete odustati od „šta-je-sljedeće?“ načina razmišljanja.
S obzirom na to, ono što vas zaista čini srećnim jeste uživanje u stvarima koje već imate. Recimo, kako vam stan izgleda predivno dok zlatni slap svjetlosti obilno prodire kroz prozore. Ulaganje novca u nova iskustva – poput vikend putovanja ili časova slikanja – umjesto u neke nepotrebne predmete, dvostruko će vam se isplatiti. Sjećajući se, kasnije ćete ponovo doživjeti osjećaj sreće i zadovoljstva. Ne odričite se lijepih stvari, ali budite svjesni ograničenog dometa skupe tašne po pitanju vaše sreće, savjetuju psiholozi. Ako ispraznite novčanik, nećete biti srećni bez para za osnovne račune.
Grande proslave važnih događaja
Već je počela sezona proslava diplomiranja, vjenčanja i sličnih slavlja. Vjerovatno mislite da vam radosno iščekivanje tih grandioznih proslava važnih događaja u životu pomaže da lakše podnesete breme svakodnevne rutine posla ili studija. Ali, ako život potpuno obilježavaju samo ti događaji, vi vezujete svoju sreću za momente kojih je malo i između kojih prođe dosta vremena. Proslave jesu važne, ali životni užici su većinom neplanirani i mnogo običniji, smatraju stručnjaci.
Možda ne zvuči tako uzbudljivo, ali ono što zaista najviše doprinosi našoj sreći su svakodnevne, rutinske stvari i svi ti sitni momenti između većih događaja. A opet, skoro sva istraživanja pokazuju i da nam je potrebna raznovrsnost. Da biste postigli tu savršenu ravnotežu potrebnu za sreću, uživajte u smislenim i vama važnim svakodnevnim ritualima, ali probajte i da pronađete načina da ih stalno pomalo mijenjate, kako bi vam i dalje prijali, ali uvijek u nešto drugačijem izdanju. To treba da budu sitne modifikacije, recimo da se sa prijateljima ne nađete za ručak, kao obično, već za večeru. Ili, ako svaki dan pijete kafu s mlijekom u deset sati ujutru, pomjerite to za tri popodne i cijeli ugođaj će biti skoro isti, a opet potpuno drugačiji.
Non-stop dobro raspoloženje
Nametanje sebi potrebe da budete stalno vedri je vrlo opterećujuće. Čini vam se sebično da dopustite sebi da dan provedete mrzovoljno i bez osmijeha, kažu analitičari. Ali ako se, kada imate problem, pravite da je sve u redu i krijete svoja prava osjećanja, to će se odraziti na vaše mentalno i fizičko zdravlje. Možda ne zvuči logično, ali ako dozvolite samoj sebi da pokažete kako se zaista osjećate je kompas koji vam pomaže da otkrijete šta stvarno hoćete u životu. Sjetite se samo neke loše veze iz vaše prošlosti. Možda niste ni primjećivale kuda se sve kreće dok neko nije prokomentarisao kako ste bili mnogo zabavniji dok se niste smuvali sa njim. A ako primoravate sebe da izigravate nasmijanu srećnicu, izostaće komentari koji bi vas suočili sa realnošću i motivisali na promjenu. „Zadovoljni ljudi razumiju šta im poručuju njihova osjećanja i na osnovu toga smišljaju kako da prevaziđu probleme“, kaže Etkins. „Bilo da osjećate želju da se povjerite prijateljima ili da se dobro naspavate – uradite šta god vi osjećate da će vam pomoći da budete samopouzdaniji i zadovoljniji, jer tek tako možete da se izborite sa svakim izazovom.“
Obilje slobodnog vremena
Nema sumnje da maštate o bijegu na neko ostrvo gdje bi vam najvažnija obaveza bilo zadobijanje bakarnog tena. Ali to što se svakog ponedjeljka ujutru odvučete na posao vas čini srećnijim nego što mislite. „Zaista smo najsrećniji kada imamo neki cilj, svrhu“, tvrdi Holden. „Besposleno uživanje može biti zabavno, ali bez osjećanja svrhovitosti se ne biste osjećali ispunjeno.“ Jer upravo to vam daje osjećaj da se vaš život kreće naprijed i zahvaljujući tome i cijenite svoje slobodno vrijeme.
Osveta zbog nanijete povrede
Prije nego što počnete da bacate kletve na ljude koji su vam se žestoko zamjerili, zastanite malo, vi vudu-vještice. „Postoji razlika između postizanja pravde i osvete, a ovo drugo je mnogo ispraznije”, kaže Etkins. Možda mislite da bi, ako smislite paklenu osvetu za nepravdu koja vam je nanijeta, to pomoglo da se popravi narušena ravnoteža dobra i zla. Ali vrijeme koje provedete smišljajući osvetu samo vam oživljava sjećanja na to što vas je povrijedilo i produbljuje depresiju i anksioznost. „To vam je kao da ispijate otrov i pri tom se nadate da će ta druga osoba da umre od njega”, pojašnjava Holden. Istraživanja pokazuju da su ljudi koji opraštaju učinjene im nepravde mnogo srećniji. Naravno, to ne znači pronalaziti izgovore za bezobrazluke, ali prosto razmislite o tome zašto je dotična osoba to možda uradila – na primjer, iz sebičluka ili osjećanja nesigurnosti. A onda se sjetite neke prilike kada ste vi pogrešno postupili iz istih razloga. „To će vam pomoći da se oslobodite opsesivnog razmišljanja o nepravdi i povratite kontrolu nad situacijom“, tvrdi Ljubomirska. Plus je i to što ćete moći da budete ponosni na to što ste daleko bolji čovjek od osobe koja se ogriješila o vas. „Iako se u tim situacijama osjećate poniženo, barem se nećete spuštati na njen nivo zarad nekakve osvete“, kaže Holden.
Biti savršena
Stremiti uvijek novoj i sve boljoj verziji sebe same je dobro… ali samo do određene mjere. „Jedna od najvećih grešaka je držati se načina razmišljanja: Bila bih srećna da…“, objašnjava Ljubomirska. „Na primjer: Bila bih srećna da smršam dvije kile, nađem dečka, dobijem idealan posao, preselim se u drugi grad… Stručnjaci smatraju da nas takve stvari zaista ispunjavaju zadovoljstvom, ali ni blizu tako dugoročno kao što očekujemo, jer se obično poslije nekog vremena naviknemo na njih.“ Tako da u stvari poslije svakog novog postignuća, za koje se kunete da je jedino što vam treba za sreću, samo počnete da žudite za sljedećim.
Da biste se otrgli iz začaranog kruga težnje savršenstvu, počnite da obraćate pažnju na ono što ste već postigli. Možda niste dobili taj posao iz snova, ali ste ostvarili nekoliko kontakata koji će vam se isplatiti u budućnosti. Najvažnije je da samima sebi odate priznanje za do sada postignuto. Čak i za male korake. Najčešće kada se previše usredsredite na stizanje do krajnjeg cilja, nikada u stvari i ne zastanete da vidite da ga niste već dostigli. A znate šta? Možda i jeste.
